do VII st.    VII st. - 1300.g.    1300.g. - 1941.g.    nakon 1941.g.
	ILIRI U janjinskom kraju postojale su brojne ilirske gomile, (Plereji i Ardijejci) od kojih je najvažnija bila Gradina na brdu iznad Janjine. Ostale su najvjerojatnije služile za motrenje otvorenog mora (poviše Popove Luke), a druge za motrenje Malog mora (Stražica Sreserka i Vardišće). Gradina je prema svim dokazima (mnoštvu pronađenih keramičkih predmeta, zidina, grobova, spaljenih kostiju...) bila «majka» ostalih gomila, tu se živjelo. 2002. godine je u Osobljavi, uz stambeni objekt u jednoj od mnogih gomila, pronađen vrlo skučen grob majke i djeteta.
	Grob majke i djeteta iz ilirskog doba
	ANTIČKO DOBA U antičko doba Grci su se koristili janjinskim krajem. Janjina je uz Sreser i Drače bila pogodna organiziranju i razvijanju trgovačkih veza Narone, Korkyre i Isse. Pronađena je keramika iz južne Italije (VI. st. pr. Kr.), pa novac iz Apolonije i Dyrrachiona (III. st. pr. Kr.). Zasigurno su, vodenim putovima oko Janjine, povremeno gusari obijali grčke galije. RIMLJANI Da bi zaštitili promet i trgovinu od takvih opasnosti i spriječili jačanje snažnih ilirskih plemena, Rimljani su poduzimali ofenzivne pothvate protiv Ilira već od 229. pa do 35. god prije Krista. Car Oktavijan je dao pogubiti sve muškarce na Mljetu i Korčuli, a žene i djecu prodati u ropstvo. Po uspostavljanju mira na ovom prostoru zaslužni rimski časnici i vojnici dobivaju svoja obitavališta u ovom ugodnom i lijepom kraju. Tako je započelo nicanje brojnih villa rustica, kako u janjinskom polju, tako u Sreseru i u Sutvidu. Središte vlasti bila je Narona čijem je kotaru pripadala i Janjina. Iz tog vremena Rimljana sačuvano je nekoliko ostataka antičkih građevina, mnoštvo keramičkih ulomaka, razne plitice, posude, staklenke, željezni ožeg za vatru, nadgrobna ploča kod Sv. Stjepana, grob rimskog vojnika na Grudici, kao i grobovi rimskih vojnika u Sreseru uz crkvu Male Gospe, pronađeni prilikom proširivanja groblja, rimski novčići iz Sutvida i jedan žrvanj. U Sreseru je bila pak villa rustica s mozaikom, kupaonicom i opekama. Osim svega navedenog, značajno je postojanje i kamenoloma u naselju Osobljava iz kojeg se kamen crpio i za vrijeme Dubrovačke republike (1333 - 1806), svjedok tome je kolona koja je rađena za Knežev dvor u Dubrovniku, a koja je zbog «određenog» oštećenja ostavljena i danas kao nijemi svjedok svog vremena: stoji uz cestu u Osobljavi. Rimljani su, naravno, kao i u stonskom polju proveli i centuraciju janjinskog i sreserskog polja.
	Kolona iz rimskog kamenoloma u Osobljavi