Padom Dubrovačke Republike započeo je kulturni procvat. 1635. godine napisan je Pravilnik Bratovštine sv. Stjepana, ali se može naslućivati da je bratovština već od prije postojala. čak od 13 st. Ovo je bila crkvena organizacija i bavila se najviše tekućim crkvenim poslovima, odnosima među vjernicima, odgojem i dr. 1848. godine osnovna je u Janjini Hrvatska narodna garda. Osnovao je kap. Antun N. Bjelovučić. Od tada se u Janjini, a potom i na čitavom Pelješcu vije prva hrvatska zastava (trobojnica). Jedrenjak Vila u vlasništvu «Rođaka Bjelovučić» prvi je jedrenjak koji je pod zapovjedništvom kap. Vlaha I. Jasprice nosio hrvatsku zastavu preko svjetskih mora. 1893. godine bila je u Janjini osnovana Javna dobrotvornost. 1896. godine osnovano je u Janjini Hrvatsko kulturno povijesno društvo Zvonimir. Ono je imalo svoje prostorije, čitaonicu, tamburaški zbor i kazališnu diletantsku sekciju. Sekcija je vrlo aktivno djelovala u kazališnim predstavama. Članovi prosvjetnog društva Zvonimir 1908. godine osnovan je Hrvatski sokol. Njegov prvi javni nastup održan je u Janjini na dan sv. Vlaha 1909. godine. Društvo je 1912. godine za sebe izgradilo za sebe zgradu nazvanu «Sokolana» s velikom dvoranom i pozornicom. U toj su se dvorani priređivale kazališne predstave i veselice, osobito poslije prvog svjetskog rata. Zgrada je danas obiteljska kuća u vlasništvu obitelji Vuković. Članovi Hrvatskog sokola Današnji izgled zgrade Hrvatskog sokola 1912. godine osnovana je u Janjini Težačka sloga s čitaonicom. Njezin početak bio je u kući obitelji Radomiljac. Zgrada u kojoj je započet rad Težačke sloge 1914. godine kupljeni su glazbeni instrumenti za formiranje Fanfare. Njezin rad je prvi svjetski rat nešto odgodio, tako, da je ona javno nastupila tek 03. kolovoza 1919. godine. Odmah po njezinom izlasku nabavljeni su daljnji glazbeni instrumenti, te se ova Fanfara kasnije pretvorila u Hrvatsku glazbu 1921. godine u Janjini je osnovan Esperantski klub. Ovaj klub je imao sjedište i čitaonicu u kući kap. Draga Dežulovića, koja danas pripada obitelji Elez. U klupskoj čitaonici održano je više tečajeva esperantskog jezika. 1923. godine jedan takav je održan i za školsku djecu među kojom se nalazio i kasniji narodni heroj Ivo Morđin Crni. Ivo je u klubu najprije dobio osnovne pojmove za međunarodno gledanje na svijet, pa tek osnove esperanta. Zgrada djelovaja Esperatskog kluba 1921. godine osnovano je pjevačko društvo SLAVA. 1924. godine osnovano je u Janjini Šahovsko društvo s knjižnicom i čitaonicom. 1924. godine osnovano je nogometno društvo ISKRA koja još postoji i član je Županijske lige. 1951. godine dovršena je izgradnja Doma kulture koji se nalazi u sklopu Zadružnog doma. Dom se koristi u zabavne i športsko rekreativne svrhe. Zgrada je obnovljena sredstvima Proračuna Općine Janjina 1999. godine. 1953. godine nabavljena je u Janjini stalna kino aparatura i smještena je u dom kulture. Tu su se od 1953. godine redovno prikazivali filmovi dostupni da tržištu. Kino je prestalo sa radom ranih 90-tih prošlog stoljeća, a dio aparature prenesen je u kino salu u Ston. Dom kulture 1958. godine u Popovoj Luci je izgrađena zgrada namijenjena za seosku čitaonicu. U njoj je do 80tih godina prošlog stoljeća djelovala Narodna čitaonica «Nikola Bojanović». Zgrada je danas u vlasništvu obitelji Mučić i Šantek Današnji izgled zgrade čitaonice u Popovoj Luci 1960. godine započeta je izgradnja objekta u Sreseru čija je prvotna namjena bila osnivanje čitaonice, međutim, u istom je otvorena ugostiteljska radnja. Zgrada Mjesnog odbora Sreser